VJESNIK 13.04.2006.

Čistoća mora vratiti novac građanima!

Zagrebačka domaćinstva trebala bi uskoro dobiti svoje 24 kune, koliko su platili za odvoz glomaznog otpada u veljači i ožujku

Zagrebačka Čistoća d.o.o. Zagrepčanima će morati vratiti 12 kuna, koje od veljače mjesečno naplaćuje za odvoz glomaznog otpada, odlučio je glavni Državni inspektor Kruno Kovačević.
Državni inspektorat je utvrdio da je naplata naknade za odvoz glomaznog otpada »sadržajno i formalno suprotna Zakonu o komunalnom gospodarstvu«.
Vjesnik saznaje da rok za povrat novca kućanstvima ovisi o broju naplaćenih uplatnica, a zabrana daljnjeg naplaćivanja stupit će na snagu u roku jednog dana kada Inspektorat dostavi rješenje Čistoći. S obzirom da u Zagrebu ima 295.000 domaćinstava, ako je sve naplaćeno za veljaču i ožujak, jednostavnom računicom dolazi se do iznosa od 7,8 milijuna kuna koje će Čistoća morati vratiti.
Gradonačelnik Milan Bandić u srijedu je na Radiju Sljeme izjavio da je spreman podržati pravedniji model naplate, ako ga netko predloži. Međutim, rekao je da mu nije jasno kako popisati one koji imaju krupni otpad i one koji ga nemaju.
Predsjednik Uprave Gradskog komunalnog gospodarstva Slobodan Ljubičić komentira da je to pravno vrlo zamršena situacija. On smatra da Inspektorat nije taj koji može utvrditi je li učinjeno išta nezakonito. »Sve je to na gumenim nogama«, rekao je Ljubičić, ustvrdivši kako nema govora o tome da će se građanima vraćati novac.
»Ako se utvrdi da ovaj način naplate nije pravedan, mi uvijek možemo cijenu odvoza glomaznog otpada naplaćivati drukčije, npr. kao postotak u ukupnoj cijeni odvoza smeća«, rekao je Ljubičić.
U odgovoru Državnog inspektorata navodi se da je proveden inspekcijski nadzor nad poslovanjem Čistoće te da je ta tvrtka pribavila suglasnost Gradskog poglavarstva za povećanje cijene usluge skupljanja i odvoza komunalnog otpada za 27,8 posto. Pribavljena je i suglasnost za uvođenje dodatne naknade od 12 kuna mjesečno za odvoz glomaznog otpada. Međutim, u Zakonu o komunalnom gospodarstvu jasno je naznačeno da se komunalnim otpadom smatra i glomazni otpad. Dakle, Poglavarstvo nije moglo uvesti posebnu naknadu.
Predsjednik udruge Potrošač Ilija Rkman pozdravlja odluku Inspektorata da se građanima vrati novac koji su platili za odvoz glomaznog otpada.
»Smatrali smo u veljači da se cijene odvoza mora povećati jer se nisu povećavale od 1997., no od početka smo bili protiv uvođenja "nameta" za odvoz glomaznog otpada, jer on nije pravedan. A nije pravedan zato što bi se trebao naplaćivati prema broju članova kućanstva, a ne broju kvadrata stana«. Rkman ističe u razgovoru za Vjesnik da je Poglavarstvo uvelo namet za odvoz glomaznog otpada kako gradski oci ne bi morali priznati da su cijene komunalnih usluga ukupno povećali za 66 posto.
Još je prošloga tjedna Vjesnik istražio da bi, u prosjeku, privatni prijevoznici glomazni otpad prevozili upola jeftinije, a u to bi bilo uključeno i njegovo zbrinjavanje. Tada je pročelnik Gradskog ureda za komunalne poslove Davor Jelavić rekao da Grad neće raspisivati natječaje za druge prijevoznike krupnog otpada, jer ima svoje trgovačko društvo za taj posao.

Hrvoje Dorešić
Igor Weidlich

Pečat na kuću najjača mjera

Inspektori će na najbolji mogući način odraditi svoj posao. Mislim da će mogućnost promptnog pečaćenja objekata dati rezultata

Iako izmjene i dopune Zakona o Državnom inspektoratu, koje su stupile na snagu 8. studenoga 2005., gospodarskim inspektorima omogućuju učinkovitije suzbijanje ilegalnog iznajmljivanja turističkih objekata, činjenica je da se hrvatska država ni ove godine, unatoč očekivanjima i najavama, neće odlučno obračunati s crnim iznajmljivačima.
Kazne za ljude koji iznajmljuju na crno kreću se od 3000 do 10.000 kuna. Doduše, strance što iznajmljuju na crno moglo bi barem malo zastrašiti to što će, po novome, Prekršajni sud u roku 24 sata rješavati sudske naloge inspektora za ulazak u objekte za koje se sumnja da se ilegalno iznajmljuju. Isto tako, strancu koji radi na crno Prekršajni sud može izreći mjeru protjerivanja iz zemlje.
»Kazne su takve kakve su, ja ne mogu komentirati zakon. Samo moru reći da će inspektori na najbolji mogući način odraditi svoj posao. Mislim da će mogućnost promptnog pečaćenja objekata dati rezultata«, kaže Sandra Kelemen, viša savjetnica za odnose s javnošću Državnog inspektorata.
Da se radi o mizernim kaznama na koje će se ilegalni iznajmljivači, uglavnom stranci, samo nasmijati vidimo i po slučaju iz kolovoza 1993., kada je Mađarica nedaleko od Šibenika uhvaćena u prekršaju ilegalnog iznajmljivanja. Ona je, naime, za nepuna dva i pol mjeseca zaradila 140.000 kuna ili 82 tadašnje hrvatske mirovine. Procjenjuje se, inače, da u Hrvatskoj ima više od 40.000 vikendica i kuća za odmor u vlasništvu stranaca. Kada, dakle, posumnja da je riječ o ilegalnom iznajmljivanju objekta domaćeg ili stranog državljanina, inspektor Državnog inspektorata od Prekršajnog će suda tražiti zahtjev za pretragom. Zahtjev će morati biti odobren u roku 24 sata. Ako se prekršaj potvrdi, inspektor će zapečatiti objekt, od vlasnika će se tražiti da pribavi potrebne dozvole što, međutim, neće utjecati na plaćanje kazni, od kojih je protjerivanje iz zemlje najdrastičnija. Zaštitnu mjeru protjerivanja stranca Prekršajni sud može izreći samostalno ili uz novčanu kaznu.
Ako stranac koji je uhvaćen u prekršaju potpiše izjavu da ne želi registrirati i obavljati započetu djelatnost, inspektor će otpečatiti prostorije, uređaje i opremu. Kaznu će platiti neovisno o odluci o prestanku bavljenja iznajmljivanjem.
Obračun sa sivom ekonomijom u turizmu, konkretno s ilegalnim iznajmljivačima, često se apostrofira kao ovogodišnji državni prioritet. Novi zakon zaoštrio je odnos prema crnim iznajmljivačima, ali su kazne još uvijek preblage da bi bile učinkovite. Na primjeru prošlogodišnjeg obračuna s crnim čarterom država je pokazala da se zna nositi s ovim problemom i nejasno je zašto ove godine nije otišla korak dalje i eliminirala ilegalno iznajmljivanje.

Davor Verković

Zašto Zaprešićani plaćaju poštarinu na račune?

Na popisu oslobođenih od plaćanja poštarine u zaprešićkoj su pošti komunalna poduzeća iz Zagreba, Samobora, ali ne i iz Zaprešića

U zaprešićkoj pošti plaćanja poštarine oslobođena su sva komunalna poduzeća iz okolice, osim onoga zaprešićkog. Tako su, osim računa HEP-a, računa za plin i telekomunikacije, Zaprešićani oslobođeni plaćanja naknade za račune zagrebačke Čistoće, Vodoopskrbe i odvodnje, te komunalnih poduzeća iz Samobora.
Stoga građane bode u oči popis koji stoji kod blagajne i na ulazu u poštu, a na kojem nema jedino njihovog Komunalnog poduzeća Zaprešić. Tim više, što se uslugama tih komunalnih tvrtki ne koriste, jer je zaprešićko Komunalno jedino na području grada i dijela okolnih općina koje im osigurava vodu i odvodnju i odvozi smeće.
Željko Majcen iz uprave Komunalnog poduzeća Zaprešić odgovara da je to zbog toga što nije potpisan ugovor s Hrvatskom poštom, a smatra da za to i nema potrebe. »Taj isti račun može se bez ikakve naknade platiti na našoj blagajni koja je 100 metara dalje od pošte«, kaže Majcen.
No, iako u Komunalnom smatraju da nema nikakvog razloga za potpisivanje ugovora koji su potpisala sva ostala komunalna poduzeća u okolici, stvarnost je malo drugačija. Blagajna Komunalnog, naime, radi samo radnim danima od 8 do 14 sati, a ne radi ni subotom.
Korisnici tako plaćaju naknadu od 1,83 posto iznosa uplate, odnosno od pet do najviše 80 kuna. Kako doznajemo iz Sektora korporacijskih komunikacija HP-a, sistem ugovora svodi se na to da komunalna poduzeća plaćaju naknadu umjesto građana, ali u daleko manjem postotku. Sonja Vlahek, pomoćnica direktora Sektora za korporacijske komunikacije HP-a, tvrdi da na taj način svi imaju veću korist. »Dokazalo se da se povećala naplata, jer je činjenica da korisnici plaćaju redovitije kad ih oslobodite naknade«, ističe Vlahek.

Jelena Oberman