Eko naknada za gumu 10-20, za auto 350-700 kuna

Cilj pravilnika je očistiti okoliš i iskoristiti otpad; prikupljanje će se financirati iz naknada koje će plaćati uvoznici i proizvođači

Nakon Pravilnika o ambalažnom otpadu Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva priprema još nekoliko sličnih pravilnika za druge vrste otpada.
Najvažnija novost je da će i u njima biti određene naknade koje će proizvođači i uvoznici, u skladu s europskom praksom i načelom »zagađivač plaća«, morati plaćati za zbrinjavanje raznih vrsta otpada. U Ministarstvu, zbog dobrih iskustava s povratnim naknadama za ambalažni otpad, razmišljaju i o motiviranju građana kroz uvođenje nagrada za povrat još nekih vrsta otpada ili pokriće troškova povrata. Npr. kod starih automobila ili hladnjaka punjenih za ozonski sloj štetnim plinovima freonima.
Prvi na redu je pravilnik o otpadnim gumama čiji je prijedlog već dovršen pa slijede usuglašavanja s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i ostalim zainteresiranima na koje će se odnositi: uvoznicima guma te vulkanizerima i tvrtkama koje imaju veće količine guma, kaže Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša.
Taj pravilnik predviđa da će uvoznici guma morati plaćati naknadu iz koje će se financirati prikupljanje starih guma što će raditi ovlašteni skupljači. Tim se želi izbjeći bacanje tog korisnog otpada u smeće i prirodu i potaknuti njegovo veće korištenje kao sirovine za proizvodnju raznih proizvoda i goriva u cementarama i spalionicama.
Zahvaljujući tim naknadama građani i tvrtke više neće morati plaćati zbrinjavanje starih guma što su mnogi izbjegavali pa su velike količine starih guma nekontrolirano bacane u prirodu.
Iako u Ministarstvu još nisu odredili kolike će biti naknade za prikupljanje guma neslužbeno smo doznali da bi se okvirno mogle kretati između 10 i 20 kuna po gumi, ovisno o veličini. No, u Ministarstvu tvrde da uvođenje naknada ne bi smjelo dovesti do poskupljenja guma jer bi to na račun svoje zarade trebali financirati uvoznici. Tim više što se radi o malom povećanju u odnosu na cijenu proizvoda.
Poskupljenje ne očekujemo i zato, jer uvoznicima guma njihovi strani principali određuju cijene kao i zbog jake konkurencije među prodavačima, kaže Ružinski. Prema njegovim riječima, godišnje se u Hrvatsku uveze 20-24 tisuće tona guma što se može oporabiti u postojećim pogonima. Njihovi preostali slobodni kapaciteti iskoristit će se za postupnu preradu 70 do 100 tisuća tona starih guma koliko ih je, po procjenama, rasuto po odlagalištima otpada i prirodi.
Nakon pravilnika o gumama ove godine slijede pravilnici o otpadnim vozilima, medicinskom otpadu, o električnim i elektroničkim uređajima (kompjutori, telefoni, televizori, hladnjaci, štednjaci itd.), o otpadnim uljima te o starim akumulatorima i baterijama. Cilj ovog i pravilnika koji slijede je očistiti okoliš, znatno smanjiti bacanje takvog otpada na odlagališta i povećati njegovo korištenje, a prikupljanje će se financirati iz naknada koje će plaćati uvoznici i proizvođači tih proizvoda.
U Ministarstvu još nisu odredili kolike će biti te naknade. One će, naime, ovisiti o troškovima skupljanja takvog otpada te o promjenjivim cijenama takvog otpadnog materijala na burzi. No drže da njihovo uvođenje ne bi trebalo dovesti do poskupljenja takvih proizvoda. Eventualna naknada za zbrinjavanje od 350 do 700 kuna nije velika u odnosu na cijenu automobila, ili 100 kuna za elektronički uređaj vrijedan 12-15 tisuća kuna, da bi zbog toga zaprijetila poskupljenja, kažu u Ministarstvu.
Nije isključeno da se i kod još nekih vrsta otpada, poput ambalažnog, uvede svojevrsna eko-kaucija koju će kupci plaćati uz kupljeni proizvod, ali će im se vraćati kad stari proizvod (npr. baterije koje spadaju u opasni otpad) vrate prodavaču ili ovlaštenom skupljaču.

Željko Bukša