Priopćenje za tisak - Press Release (5º)

ažurirano 10. lipnja 2004.

HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP

Osnivanje i nastanak

1. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) osnovana je 27. studenoga 1997. godine, a

pravo javnosti je stekla 14. siječnja 1998. upisom u upisnik (registar) pri (tadašnjem)

Ministarstvu uprave Republike Hrvatske pod brojem 78.

2. Rješenjem Ministarstva od 30. travnja 1999. odobrena je promjena naziva iz Udruga potrošača

u Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, što bolje odgovara djelovanju udruge.

3. Osnivači udruge su 11 građana koji su po osobnom interesu i struci bliski problematici zaštite

potrošača. Ti su građani shvatili da su pojedinci preslabi u odnosima s ponuditeljima proizvoda

i usluga. Posebice je ta slabost izražena u odnosima s monopolističkim poduzećima, kao što su

HT, HEP, te isporučitelji plina, toplinske energije, vode, odvodnje i drugih komunalnih usluga.

Od 11 (jedanaest) osnivača, u Upravnom odboru je ostalo četiri (4) člana, dok su se preostalih

5 (osipali) 'osipali', zahvaljujući se na dužnosti u Upravnom odboru (iz osobnih razloga), ali

ostajući u HUZP-u u svojstvu (običnih) članova.

4. Sada HUZP ima više od 1030 članova.

5. Uvjeti za rad i djelovanje HUZP-a bili su tijekom proteklih godina (i još su uvijek) otežani zbog

izostale redovite financijske potpore. Jedino zahvaljujući volonterskom angažiranju članova

udruge i naročito članova Upravnog odbora, HUZP je uspio djelovati.

6. Međutim, nedostajuća financijska sredstva spriječila su HUZP da zaključi radni odnos sa

zaposlenikom koji bi trebao raditi puno radno vrijeme i biti na usluzi potrošačima u uredskim

prostorijama Udruge.

Način rada i financiranje

7. HUZP je neovisna, neprofitna, nevladina, izvanstranačka organizacija, osnovana radi

promicanja individualnih prava potrošača-fizičkih osoba i uspostave neovisnog, javnog

nadzora ponuditelja proizvoda i usluga na području Republike Hrvatske.

8. U zemljama Zapada udruge za zaštitu potrošača su prvih godina postojanja - od osnutka do

osamostaljenja - financirane iz državnog proračuna tih zemalja. Nažalost, to nije slučaj i u

Republici Hrvatskoj.

9. Svjetska praksa osnivanja fondova za rad udruga za zaštitu potrošača pokazuje da je to

dugotrajan i mukotrpan posao. To se potvrdilo i u Republici Hrvatskoj.

10. Budući da Republika Hrvatska nije mogla sudjelovati u komunitarnom programu PHARE za

zemlje u tranziciji, HUZP se izravno obratio za potporu tadašnjoj Generalnoj direkciji XXIV u

Bruxelles, ali je zahtjev odbijen. Isto su tako jalovo prošli pokušaji dobivanja financijskih

sredstava za redovito poslovanje HUZP-a i od drugih međunarodnih institucija (USAID, AED,

Institut "Otvoreno društvo", Europska komisija, te Finsko, Britansko i Američko

veleposlanstvo).

A "stručna" pomoć Američkog odvjetničkog udruženja svela se na savjet da HUZP pokuša sam

osnovati neku vrst fonda.

11. Zamisao o financijskoj potpori-donaciji nekih trgovačkih društava većina članova Upravnog

odbora nije prihvatila zbog očuvanja neovisnosti HUZP-a, ali i iz takve obveze koju nameće

Consumers International kao uvjet za (prijam u) članstvo.

12. Djelovanje članova udruge (uglavnom članova Upravnog odbora) odvija se na četiri razine:

- u okviru Koordinacije udruga za zaštitu potrošača

Koordinacija djeluje na osnovi Protokola o suradnji koji su u 2000.godini potpisali HUZP

(Hrvatska udruga za zaštitu potrošača) i HRID (Hrvatska udruga za inicijative u demokraciji),

a kojoj se u ožujku 2003. godine pridružila udruga "Potrošač"(kasnije preimenovana u

"Dalmatinski potrošač" iz Splita i novoosnovana udruga "Potrošač" iz Šibenika; zatim je u

2004. godini Kooridnaciji priistupila "Udruga za zaštitu potrošača Grada Samobora";

- individualni savjeti potrošačima koji se obraćaju HUZP-u telefonom, telefaksom, e-poštom i

redovnom poštom;

- educiranje potrošača, uglavnom putem letaka, "Potrošačkog lista"i web stranica HUZP-a:

do sada je tiskano i distribuirano 9 letaka i 3 broja "Potrošačkog lista";

- djelovanje na planu zaštite općih prava potrošača u Republici Hrvatskoj:

* aktivno sudjelovanje u poboljšavanju odredaba u sve do 25. inačice nacrta/prijedloga

Zakona o zaštiti potrošača (čiji je prvi nacrt izrađio HUZP);

* sudjelovanje zajedničkog predstavnika HUZP-a i HRID-a (Hrvatske udruge za inicijative u

demokraciji) u radu Bioetičkog povjerenstva Vlade RH i izradi Zakona o hrani; međutim,

Povjerenstvo već tri godine nije sazivano;

* imenovanje predstavnika Koordinacije u Savjet za tehnička pitanja pri Vijeću za regulaciju

energetskih djelatnosti

* suradnja s Državnim zavodom za normizaciju i mjeriteljstvo i sudjelovanje u tehničkim

odborima;

* iniciranje donošenja Pravilnika o priređivanju nagradnih igara i praćenje njihova

pravilnog objavljivanja u tisku;

* iniciranje donošenja propisa o zabrani proizvodnje, uvoza i prodaje dječjih igračaka od

PVC-a s ftalatima (propis je donesen i provodi se);

* dobrovoljni sporazum - preko HGK - o zabrani uvoza, proizvodnje i prodaje odjevnih

predmeta za djecu s uzicama ili vrpcama oko vrata;

* pokušaji (uglavnom neuspjele) suradnje s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom

obrtničkom komorom, te Udrugom trgovaca Zagreb, ponajprije radi prihvaćanja

europskog obrasca za rješavanje sporova između trgovine i potrošača;

* pokretanje postupka za osujećivanje oglašivanja osobnih obrtničkih usluga nadriobrtnika

u dnevnome tisku (tisak to odbija jer takvi oglasi doprinose povećanju dobiti);

* zajednička izrada (HUZP i HRID) i raspačavanje Naputka za postupanje zbog prevelikih

računa telekomunikacijskih usluga (Naputak je objavljen na web stranicama HRID-a i

HUZP-a);

* objavljivanje naputaka i članaka sa savjetima za zaštitu potrošača u dnevnom i drugom

tisku;

* sudjelovanje u povremenim emisijama na radiju i televiziji (Zagrebačka panorama,

"Latinica", "Dobro jutro, Hrvatska", "Znanja i spoznaje", "Ljeto, ljeto");

* sudjelovanje u redovitoj tjednoj emisiji "Klub potrošača" Radio Rijeke (ponedjeljkom);

* prijedlog za donošenje Kodeksa primjerenog ponašanja u odnosima s javnošću

Ustavnog suda RH, Hrvatskog sabora, Vlade RH, Vijeća za regulaciju energetskih

djelatnosti, Vijeća za telekomunikacije, HGK, HOK , HEP, HT, Udruženja trgovaca Zagreb

i Gradskog poglavarstva Grada Zagreba, ali prijedlog je jedino prihvatilo Gradsko

poglavarstvo Grada Zagreba i objavilo ga kao Pravilnik u "Službenom glasniku" Grada

Zagreba;

* prijedlog za zakonom propisanog donošenja Pravilnika o ograničavanju uporabe duhanskih

proizvoda u školskim ustanovama;

* prijedlog za donošenje Pravilnika o školskim izletima i ekskurzijama koji niti nakon četiri

godine Ministarstvo znanosti nije donijelo;

* više od 50 prijedloga Ustavnom sudu RH za sankcioniranje nedonošenja zakonom

propisanih provedbenih propisa;

* proučavanje i davanje primjedbi na nacrte onih provedbenih propisa koji tijela državne

uprave i područne /regionalne/ samouprave dostavljaju HUZP-u (uglavnom Ministarstvo

poljoprivrede i šumarstva, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Ured za

gospodarstvo Gradskog poglavarstva Grada Zagreba);

* sudjelovanje u radu radne skupine pri Uredu Vlade RH za socijalno partnerstvo na izradi

'potrošačke košarice'.

13. Zbog nedostatnih financijskih sredstava, a i zbog nedovoljno prikladnih uredskih prostorija,

HUZP ranije nije bio u mogućnosti:

- organizirati stalna svakodnevna dežurstva i izravne kontakte s potrošačima. Zbog toga su

potrošači upućivani da se HUZP-u jave pismima ili da ostave govornu poruku automatskoj

tajnici, što potrošači u pravilu izbjegavaju jer žele čuti živu riječ;

- osnovati i djelovati preko podružnica u regionalnim središtima (Osijek,Rijeka, Split,...);

- naručivati, platiti i objavljivati rezultate uporednih testova pojedinih proizvoda (bijela tehnika,

deterdženti, suhomesnati proizvodi,.....)

14. Od mjeseca rujna 2000. u uredskim prostorijama HUZP-a dva puta tjedno po dva sata dežura

umirovljenik koji prima telefonske pozive, odgovara na pitanja na koje može odgovoriti i daje

osnovne obavijesti o načinu rada udruge. Istovremeno on bilježi osnovne

podatke o svakome telefonskom razgovoru i Bilješke proslijeđuje na daljnju obradu.

15. U HUZP-u se svako pojedinačno pismo sa zahtjevom ili prigovorom potrošača prouči, obradi i

odgovori potrošaču u pravilu unutar roka od 10 dana po primitku. U odgovoru se

potrošaču pruža savjet, ali ne pruža pravna pomoć, jer to ne dopušta odredba iz Zakona o

odvjetništvu.

16. Od osnutka HUZP-a obrađeno je (tijekom više od 6 godina) oko 2000 prigovora potrošača.

Najčešći se prigovori potrošača i dalje odnose na velike telefonske račune (koji obuhvaćaju i

odlazne pozive koje potrošači nisu imali), na nejasnoće oko obračuna i iznosa računa za

električnu energiju, na usluge automobilskih servisa i na obračun usluga komunalnih poduzeća

(voda, odvodnja, toplinska energija, odvoz kućanskog otpada-smeća).

17. U slučajevima za koje je mjerodavan (ne samo) Državni inspektorat ili Sud časti HGK/HOK,

potrošači se savjetuju gdje i na koji način se trebaju obratiti radi ostvarenja svojih prava.

18. Suradnja s medijima je dobra. Članovi Upravnog odbora promiču ciljeve udruge putem

osobnih kontakata i intervjua za HRT, RTL, OTV, Nova TV, Radio Sljeme, Radio Zagreb 1 i 2,

Radio Rijeka, Radio Maestral i druge radijske postaje.

19. HUZP je svojim prilozima sudjelovao u tjednom prilogu 'Obiteljski magazin' u Večernjem

listu, uključujući odgovore na pitanja čitatelja, sve do ukidanja te rubrike..

20. Uz svaku prigodu (Svjetski Dan prava potrošača, božićno-novogodišnje razdoblje pojačane

kupnje potrošača, svinjokolja) HUZP upozorava potrošače na potrebu samozaštite i aktivnog

uključivanja u kupoprodajni proces.

21. U tom kontekstu HUZP je do sada izdao i distribuirao 9 letaka., a uz potporu Ministarstva za

europske integracije izdao je "Potrošački list" br 1 (prosinac 2002. - 24 stranice), br. 2

(ožujak 2003. - 20 stranica) i broj 3 (ljeto 2003. - 20 stranica).

List je poštom dostavljen svim članovima HUZP-a, tijelima državne uprave, knjižnicama,

domovima starijih osoba, domovima zdravlja i drugim zdravstvenim ustanovama, kao i

trgovačkim centrima (Brodomerkur, DM, Konzum, Mercatone, Ipercoop).

22. Predstavnik HUZP-a sudjeluje u radnoj skupini za izradu Zakona o hrani i Pravilnika o

deklariranju ili označavanju hrane (ali prijedloge i primjedbe člana HUZP-a Ministarstvo do

sada nije prihvatilo) kao i u Bioetičkom povjerenstvu.

23. HUZP je Ministarstvu zdravstva predložio uključenje svoga predstavnika u radnu skupinu za

za izradu Zakona o zdravstvenoj ispravnosti namirnica. No, Ministarstvo uopće nije odgovorilo

na niz dopisa upućenih od lipnja 2000. pa do današnjih dana.

24. Ministarstvu gospodarstva HUZP je predložio da nacrte energetskih zakona javno objavi.

Ministarstvo je prijedlog prihvatilo i nacrte objavilo na svojoj web-stranici. Na te nacrte HUZP

je dao niz primjedaba koje - u pravilu - predlagatelj zakona nije prihvatio.

25. HUZP je dao amandmane na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom

gospodarstvu i usmeno branio te amandmane u (tadašnjem) Ministarstvu za javne radove,

obnovu i graditeljstvo, kao i na okruglom stolu u HGK. Međutim, unatoč proteku dvije godine,

taj Zakon nije donesen, kao ni novi Zakon o komunalnoim gospodarstvu 'na kojemu radi'

Ministarstvo bez sudjelovanja udruga za zaštitu potrošača.

26. Sanitarna inspekcija Grada Zagreba upozorena je (nažalost uzalud) na njezino neprimjereno

radno vrijeme, jer redovito radno vrijeme inspekcije nije subotom i nedjeljom kada potrošači

najviše kupuju na tržnicama (postoji samo dežurni inspektor koji intervenira u slučaju opasnosti

za zdravlje potrošača).

27. Promicanje HUZP-a i stvaranje podloge za zaštitu potrošača provodi se i u osobnim kontaktima

u mjerodavnim ministarstvima, zavodima, agencijama i uredima, koji su na bilo koji način u

funkciji zaštite potrošača. - Za svaku je državu važno da potrošači imaju djelotvoran način

ostvarivanja prava.

28. U razvijenim zemljama (Zapada) i u novim zemljama članicama Europske unije (ranije

tranzicijskim zemljama) postoje najmanje dva oblika zaštite potrošača: putem Ureda Vlade

(najčešće pri Ministarstvu zdravstva, gospodarstva ili vanjskih poslova) i putem neovisnih

udruga građana koje javnim nastupima upozoravaju na probleme, educiraju stanovništvo i

potrošačima pružaju pravnu pomoć. Institucionalni oblik tek je predviđen u Zakonu o zaštiti

potrošača koji je ugledao 'svjetlo dana' u lipnju 2003., a u primjeni je od 8. rujna 2003.

29. Prijedlog Zakona o zaštiti potrošača prošao je prvo čitanje u ožujku 2000. godine

u Hrvatskom saboru. Pritom treba istaknuti da su potporu Zakonu dali zastupnici iz svih

stranaka (kako koalicijskih stranaka tadašnje 'šestorke' tako i oporbenih stranaka). Drugo čitanje

nije provedeno, iako je to trebalo biti provedeno do rujna 2000. godine.

Umjesto toga, Nacrt Zakona se 'dorađivao' pa je Ministarsvo gospodarstva tek 25. srpnja 2002.

godine Prijedlog Zakona o zaštiti potrošača uputilo Vladi RH radi upućivanja Zakona u

Hrvatski sabor i donošenja 'po hitnom postupku'.

(Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih

zajednica i njihovih država članica izrada Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti potrošača bila je

predviđena za lipanj 2002. godine, pa je uslijedilo jednomjesečno kašnjenje).

Vlada RH je Nacrt Prijedloga Zakona ponovno poslala 'u proceduru', tako da je tek u siječnju

2003. - nakon rasprava u odgovarajućim saborskim odborima -na plenarnoj sjednici Hrvatskog

sabora ponovno provedeno prvo čitanje, ali ne po hitnom postupku nego po običnoj 'proceduri'.

Konačno je Zakon izglasan i objavljen u "Narodnim novinama" broj 96 od 10. lipnja 2003, a

primjenjuje se od 8. rujna 2003.

30. U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva osnovan je u Upravi za trgovinu

Odjel za zaštitu potrošača, što je uslijedilo tek u veljači 2004., tj. nakon donošenja

Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

HUZP surađuje s tim Odjelom,a tek u svibnju 2004. Vlada RH je donijela

Odluku o osnivanju i imenovanju članova Vijeća za zaštitu potrošača

tj. sa zakašnjenjem od 5 (pet) mjeseci.

U Vijeće je Vlada imenovala četiri (4) člana koji su članovi Upravnog odbora HUZP-a.

Očekuje se sazivanje konstituirajuće sjednice Vijeća.

Treba napomenuti da je Vijće dužno izraditui Nacionalni program zaštite potrošača

(koji je po Zakonu o zaštiti potrošača Hrvatski sabor trebao donijeti do prosinca 2003, a koji

čini osnovu za financiranje udruga za zaštitu potrošača iz Državnog proračuna

31. Na međunarodnom planu HUZP je od 2000. godine član svjetske organizacije za zaštitu

potrošača CONSUMERS INTERNATIONAL (CI) čije je sjedište u Londonu.

32. U ožujku 2000. godine predstavnik HUZP-a je sudjelovao u radu Biotehnološkog foruma koji je

održan u Nitri (Slovačka). U lipnju 2000. godine je u Ohridu drugi predstavnik HUZP-a

sudjelovao u radu trodnevnog seminara CI "Razvoj i upravljanje projektima" (o trošku CI).

Zatim su - također o trošku CI - održani sljedeći seminari: svibanj 2001. u Sofiji (1 predstavnik

HUZP-a), srpanj 2001. na Cetinju (2 predstavnika), rujan 2001.u Bruxellesu 2 seminara (1

predstavnik), studeni 2001.u Bukureštu (1 predstavnik), veljača 2002. u Tallinnu, Estonija (2

predstavnika), listopad 2002. u Ohridu, Makedonija, ožujak 2003. ponovno u Bukureštu

(1 predstavnik) i početkom rujna 2003 konferencija u Cavtatu (1 predstavnik) i sredinom rujna

2003. u Hercegnovom, Crna Gora (2 predstavnika). .

33. Predsjednica HUZP-a je u studenom 2000. godine o trošku CI sudjelovala na svjetskom

kongresu CI u Durbanu, Južnoafrička Republika.

Poziv za sudjelovanje na prošlogodišnjem kongresu CI u Lisabonu nije prihvaćen jer HUZP

nema financijskih sredstava za putne troškove i boravak, a CI za taj kongres ne financira

sudjelovanje predstavnika potrošačkih udruga.

34. HUZP je u rujnu 2000. godine u suradnji i uz financiranje CI u Zagrebu organizirao

četverodnevni regionalni seminar "Tehnika istraživanja i politika za potrošače.. Pritom je CI

prihvatio projekt HUZP-a "Istraživanje i obavijesti o opasnostima hrane". Prvi dio tog

projekta je uspješno okončan, pa je CI prihvatio da HUZP provodi i drugi (dugotrajniji) dio na

istu tematiku.

35. Predstavnik HUZP-a je u lipnju 2001. godine sudjelovao u radu seminara Ministarstva zaštite

okoliša i prostornog uređenja u Vodicama.

36. Predstavnik HUZP-a je u listopadu 2001. godine sudjelovao u radionici Pravnog ekološkog

centra IUCN u Bonnu (Njemačka) na izradi vodiča o protokolu biološke (životne) sigurnosti.

37. U studenom 2001. godine dva predstavnika HUZP-a sudjelovala su na seminaru o genetički

preinačenoj hrani (GMO) koji je održan u Hrvatskom liječničkom zboru u Zagrebu.

38. U travnju 2002. godine predsjednica i jedan predstavnik HUZP-a sudjelovali su u radu

trodnevnog seminara u Budimpešti na temu Sigurnost potrošača u elektroničkoj trgovini.

Taj su seminar organizirali i sve troškove (pa i sudionika) zajednički financirali Vlada Mađarske

i Povjerenstvo SAD za trgovinu (FTC).

39. U rujnu 2002. godine HUZP je sudjelovao u anketi o regulatorima za telekomunikacije koju je

organizirala Udruga za zaštitu potrošača Perua.

40. U listopadu 2002. godine predsjednica i jedan predstavnik sudjelovali su u jednodnevnoj

raspravi "Prilagodbe politikama unutarnjeg tržišta Europske unije".

41. U studenom 2002. godine predsjednica i jedan član Upravnog odbora HUZP-a sudjelovali su u

radu trodnevnog seminara koji je održan u Ljubljani na temu Razvoj institucionalnih

mehanizama za zaštitu potrošača.

Taj su seminar organizirali Slovenski (državni) ured za zaštitu potrošača i Povjerenstvo SAD

za trgovinu (FTC).

42. U studenom 2002. godine zajednički stručnjak za telekomnunikacije HUZP-a i HRID-a

aktivno je sudjelovao u panel raspravi na simpoziju "Budućnost komunikacija" u Zagrebu.

43. U ožujku 2003. dva predstavnika HUZP-a sudjelovala su na Okruglom stolu INFOFORUM

u Zagrebu u svezi s izmjenama Zakona o matičnom broju i Zakona o osobnoj iskaznici, tj.

pretvaranja JMBG u tajni podatak.

44. Od Ureda Vlade RH za udruge HUZP je 1999. godine dobio jednokratnu pomoć od 10 000

kuna, dok je u 2000. godini prihvaćen projekt HUZP-a za osnivanje dviju podružnica

(Osijek i Split). Međutim, umjesto 680 000 kuna odobreno je samo 50 000. Stoga se prišlo

tiskanju letaka umjesto osnivanju podružnica (jer su financijska sredstva bila nedostatna).

Slična situacija se desila i s istovjetnim projektom u 2001. godini, pa je HUZP-u odobren iznos

od 48 000 kuna, kao i u 2002. godini (HUZP-u je odobren iznos od samo 19 000 kuna).

U 2003. godini HUZP nije ni otkuda dobio financijska sredstva

Drugi projekt HUZP-a "Osnivanje Nacionalnog ureda za prigovore potrošača pri HUZP-u"

Ured za udruge, odnosno Ured za ljudska prava, nije prihvaćen. Taj je projekt ponovlčjno

podnesen u 2003. godini, ali također je odbijen

45. U 2002. godini HUZP je od Hrvatske lutrije dobio donaciju od 3 000 kuna za "lakše

preživljavanje".

46. Tijekom studenoga 2000. godine HUZP je ostvario priključak na Internet

Napravljene su web-stranice na asdresi www.huzp.hr na kojima se prezentira rad i aktivnost

HUZP-a. Od veljače 2002. postoje statistički podaci posjeta web stranica. Do sada je bilo više

od 20 000 posjeta odnosno 232 000 pristupa web stranicama HUZP-a.

47. Postupno se u uredskim prostorijama HUZP-a u bazu podataka u elektroničko računalo unose

razni podaci. Računalo je nabavljeno u okviru i uz financiranje projekta CI.

48. HUZP stalno ima velik broj otvorenih predmeta (dopisivanja), od kojih najveći broj s tijelima

državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave koji uglavnom ne odgovaraju na

dopise i požurnice. To se naročito odnosi na Hrvatski sabor, Vladu RH i razna ministarstva.

49. Od početka primjene Zakona o zaštiti potrošača (rujan 2003.) HUZP-u se javljaju tijela lokalne

samouprave i komunalna trgovačka društva radi osnivanja i imenovanja članova udruga za

zaštitu potrošača u Savjete za zaštitu potrošača javnih usluga (članak 22., stavak 4 Zakona) i u

Povjerenstva za reklamacije potrošača (čanak 22., stavak 5 Zakona).

Do sada je HUZP sa svojim članovima 'pokrio' 35 Povjerenstva (od toga 7 u Zagrebu) i 24 tijela

lokalne samouprave (16 gradova i 8 općina).

Pritom treba napomenuti da se HUZP odazvao samo na pisane zahtjeve koje je primio od

tijela lokalne samouprave i od komunalnih trgovačkih društava, a prijedloge je uputio tek nakon

provedenoga postupka utvrđivanja kandidata za članove u Savjetima odnosno u Povjerenstvima.

Također treba dodati da HUZP nije mogao 'pokriti' oko 20 zahtjeva, jer u mjestima iz kojih

su zahtjevi stigli, HUZP nema niti jednog člana voljnog da na volonterskoj osnovi sudjeluje u

radu tih tijela.

50. Od svih otvorenih predmeta s potrošačima-fizičkim osobama, osim problema s računima

telefona i s cijenom električne energije, tu su još (monopolističke) komunalne usluge,

nezamjena novih neispravnih automobila i automobilski servisi,

problemi s (ne)zamjenom proizvoda loše kakvoće (obuća, namještaj, tehnički

proizvodi) i kašnjenje odnosno neisporuka naručenih i plaćenih proizvoda (namještaj).

Ali, tijekom 2003. u većoj mjesri su se potrošači žalili na usluge banaka (krediti, kamate,

neljubaoznost bankovnih radnika).

51. HUZP ima određen broj otvorenih predmeta s tvrtkama, a najviše s monopolističkim

tvrtkama (HEP, HT i komunalna poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju) te s tijelima državne

uprave i s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

AM - 2004-06-10