Priopćenje za tisak - Press Release

                                                                                    ažurirano 22. rujna 2003

                       

HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP

 

Osnivanje i nastanak

 

1. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) osnovana je 27. studenoga 1997. godine, a     

    pravo javnosti je stekla 14. siječnja 1998. upisom u Registar pri (tadašnjem) Ministarstvu uprave

    Republike Hrvatske pod brojem 78.

 

2. Rješenjem Ministarstva od 30. travnja 1999. odobrena je promjena naziva iz Udruga potrošača

    u Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, što bolje odgovara djelovanju udruge.

 

3. Osnivači udruge su 11 građana koji su po osobnom interesu i struci bliski problematici zaštite    

    potrošača. Ti su građani shvatili da su pojedinci preslabi u odnosima s ponuditejima proizvoda

    i usluga. Posebice je ta slabost izražena u odnosima s monopolističkim poduzećima, kao što su    

    HT, HEP, te isporučitelji plina, vode i drugih komunalnih usluga.

 

4. Sada HUZP ima više od 912 članova.

 

5. Uvjeti za rad i djelovanje HUZP-a bili su tijekom proteklih godina (i još su uvijek) otežani zbog   

    izostale redovite financijske potpore. Jedino zahvaljujući volonterskom angažiranju članova  

    udruge i naročito članova Upravnog odbora, HUZP je uspio djelovati.

 

6. Međutim, nedostajuća financijska sredstva spriječila su HUZP da zaključi radni odnos sa

    zaposlenikom koji bi trebao raditi puno radno vrijeme i biti na usluzi potrošačima u uredskim

    prostorijama Udruge.

 

Način rada i financiranje

 

7. HUZP je neovisna, neprofitna, nevladina, izvanstranačka organizacija, osnovana radi  

    promicanja individualnih prava potrošača-fizičkih osoba i uspostave neovisnog, javnog   

    nadzora ponuditelja proizvoda i usluga na području Republike Hrvatske.

 

8. U zemljama Zapada udruge za zaštitu potrošača su prvih godina postojanja - od osnutka do

    osamostaljenja - financirane iz državnog proračuna tih zemalja. Nažalost, to nije slučaj i u  

    Republici Hrvatskoj.

 

9. Svjetska praksa osnivanja fondova za rad udruga za zaštitu potrošača pokazuje da je to  

    dugotrajan i mukotrpan posao. To se potvrdilo i u Republici Hrvatskoj.

 

10. Budući da Republika Hrvatska nije mogla sudjelovati u komunitarnom programu PHARE  za

     zemlje u tranziciji, HUZP se izravno obratio za potporu tadašnjoj Generalnoj direkciji XXIV u   

     Bruxelles, ali je zahtjev odbijen. Isto su tako jalovo prošli pokušaji dobivanja financijskih 

     sredstava za redovito poslovanje HUZP-a i od drugih međunarodnih institucija (USAID, AED,

     Institut "Otvoreno društvo", Europska komisija, te Finsko,Britansko i Američko veleposlanstvo).      

     A "stručna" pomoć Američkog odvjetničkog  udruženja svela se na savjet da HUZP pokuša sam  

     novati neku vrst fonda.  

 

11. Zamisao o financijskoj potpori-donaciji nekih trgovačkih društava većina članova Upravnog

      odbora nije prihvatila zbog očuvanja neovisnosti HUZP-a, ali i iz takve obveze koju nameće

      Consumers International kao uvjet za (prijam u) članstvo.

                                                                                                                                                 

12. Djelovanje članova udruge (uglavnom članova Upravnog odbora) odvija se na četiri razine:

      - u okviru Koordinacije udruga za zaštitu potrošača

        Koordinacija djeluje na osnovi Protokola o suradnji koji su u 2000.godini potpisali HUZP

        (Hrvatska udruga za zaštitu potrošača) i HRID (Hrvatska udruga za inicijative u demokraciji),

        a kojoj se u ožujku 2003. godine pridružila udruga "Potrošač" iz Splita;    

      - individualni savjeti potrošačima koji se obraćaju HUZP-u telefonom, telefaksom, e-poštom i

         redovnom poštom;

      - educiranje potrošača, uglavnom putem letaka, "Potrošačkog lista"i web stranica HUZP-a:

         do sada je tiskano i distribuirano 9 letaka i 3 broja "Potrošačkog lista";

      - djelovanje na planu zaštite općih prava potrošača u Republici Hrvatskoj:

         * aktivno sudjelovanje u poboljšavanju odredaba u sve do 25. inačice nacrta/prijedloga

            Zakona o zaštiti potrošača (čiji je prvi nacrt izrađio HUZP);

         * sudjelovanje zajedničkog predstavnika HUZP-a i HRID-a (Hrvatske udruge za inicijative u

            demokraciji) u radu Bioetičkog povjerenstva Vlade RH i izradi Zakona o hrani;

         * imenovanje predstavnika Koordinacije u Savjet za tehnička pitanja pri Vijeću za regulaciju

            energetskih djelatnosti

         * suradnja s Državnim zavodom za normizaciju i mjeriteljstvo i sudjelovanje u tehničkim

            odborima;

         * iniciranje donošenja Pravilnika o priređivanju nagradnih igara i praćenje njihova      

            pravilnog objavljivanja u tisku;

         * iniciranje donošenja propisa o zabrani proizvodnje, uvoza i prodaje dječjih igračaka od  

            PVC-a s ftalatima (propis je donesen i provodi se);

         * dobrovoljni sporazum - preko HGK - o zabrani uvoza, proizvodnje i prodaje odjevnih      

            predmeta za djecu s uzicama ili vrpcama oko vrata;

         * pokušaji (uglavnom neuspjele) suradnje s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom

            obrtničkom komorom, te Udrugom trgovaca Zagreb, ponajprije radi prihvaćanja   

            europskog obrasca za rješavanje sporova između trgovine i potrošača;

         * pokretanje postupka za osujećivanje oglašivanja osobnih obrtničkih usluga nadriobrtnika

            u dnevnome tisku (tisak to odbija jer takvi oglasi doprinose povećanju dobiti);

         * zajednička izrada (HUZP i HRID) i raspačavanje Naputka za postupanje zbog prevelikih

            računa telekomunikacijskih usluga (Naputak je objavljen na web stranicama HRID-a i

            HUZP-a);

         * objavljivanje naputaka i članaka sa savjetima za zaštitu potrošača u dnevnom i drugom

            tisku;

         * sudjelovanje u povremenim emisijama na radiju i televiziji (Zagrebačka panorama,    

            "Latinica", "Dobro jutro, Hrvatska", "Znanja i spoznaje", "Ljeto, ljeto");

         * sudjelovanje u redovitoj tjednoj emisiji "Klub potrošača" Radio Rijeke (ponedjeljkom);

         * prijedlog za donošenje Kodeksa primjerenog ponašanja u odnosima s javnošću

            Ustavnog suda RH, Hrvatskog sabora, Vlade RH, Vijeća za regulaciju energetskih

            djelatnosti, Vijeća za telekomunikacije, HGK, HOK , HEP, HT, Udruženja trgovaca Zagreb

            i Gradskog poglavarstva Grada Zagreba, ali prijedlog je jedino prihvatilo Gradsko

            poglavarstvo Grada Zagreba i objavilo ga kao Pravilnik u "Službenom glasniku" Grada

            Zagreba;        

         * prijedlog za zakonom propisanog donošenja Pravilnika o ograničavanju uporabe duhanskih

            proizvoda u školskim ustanovama;

         * prijedlog za donošenje Pravilnika o školskim izletima i ekskurzijama.

         * više od 30 prijedloga Ustavnom sudu RH za sankcioniranje nedonošenja zakonom

            propisanih provedbenih propisa;

         * proučavanje i davanje primjedbi na nacrte onih provedbenih propisa koji tijela državne

            uprave i područne /regionalne/ samouprave dostavljaju HUZP-u (uglavnom Ministarstvo

            poljoprivrede i šumarstva, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo,Ured za

            gospodarstvo Gradskog poglavarstva Grada Zagreba);

         * sudjelovanje u radu radne skupine pri Uredu Vlade RH za socijalno partnerstvo na izradi    

            'potrošačke košarice'.         

13. Zbog nedostatnih financijskih sredstava, a i zbog nedovoljno prikladnih uredskih prostorija,

      HUZP ranije nije bio u mogućnosti:

      - organizirati stalna svakodnevna dežurstva  i izravne kontakte s potrošačima. Zbog toga su   

        potrošači upućivani da se u HUZP jave pismima ili da ostave govornu poruku automatskoj  

        tajnici, što potrošači u pravilu izbjegavaju jer žele čuti živu riječ;

      - osnovati i djelovati preko podružnica u regionalnim središtima (Osijek,Rijeka, Split,...);

      - naručivati, platiti i objavljivati rezultate uporednih testova pojedinih proizvoda (bijela tehnika,

        deterdženti, suhomesnati proizvodi,.....)

 

14. Od mjeseca rujna 2000. u uredskim prostorijama HUZP-a dva puta tjedno po dva sata dežura  

      umirovljenik koji prima telefonske pozive, odgovara na pitanja na koje može odgovoriti i daje

      osnovne obavijesti o načinu rada udruge. Istovremeno on bilježi osnovne

      podatke o svakome telefonskom razgovoru i Bilješke proslijeđuje na daljnju obradu.

 

15. U HUZP-u se svako pojedinačno pismo sa zahtjevom ili prigovorom potrošača prouči, obradi i

      odgovori potrošaču u pravilu unutar roka od 10 dana po primitku. U odgovoru se

      potrošaču pruža savjet, ali ne pruža pravna pomoć, jer to ne dopušta odredba iz Zakona o

      odvjetništvu.

 

16. Od osnutka HUZP-a obrađeno je više od 1600 prigovora potrošača.  Najčešći se prigovori

      potrošača odnose na velike telefonske račune (koji obuhvaćaju i pozive koje potrošači nisu 

      imali), na nejasnoće oko obračuna i iznosa računa za električnu energiju, na usluge

      automobilskih servisa i na usluge komunalnih poduzeća (voda, odvodnja, toplinska energije,

      odvoz kućanskog otpada-smeća).

 

17. U slučajevima za koje je mjerodavan (ne samo) Državni inspektorat ili Sud časti HGK/HOK,

      potrošači se savjetuju gdje i na koji način se trebaju obratiti radi ostvarenja svojih prava.

 

18. Suradnja s medijima je dobra. Članovi Upravnog odbora promiču ciljeve udruge putem

      osobnih kontakata i intervjua za HRT, OTV, Radio Sljeme, Radio Zagreb 1 i  2, Radio Rijeka i

      druge radijske postaje.

 

19. HUZP je svojim prilozima sudjelovao u tjednom prilogu 'Obiteljski magazin' u Večernjem

      listu, uključujući odgovore na pitanja čitatelja, sve do ukidanja te rubrike..

 

20. Uz svaku prigodu (Svjetski Dan prava potrošača, božićno-novogodišnje razdoblje pojačane

      kupnje potrošača, svinjokolja) HUZP upozorava potrošače na potrebu samozaštite i aktivnog

      uključivanja u kupoprodajni proces.

 

21. U tom kontekstu HUZP je do sada izdao i distribuirao 9 letaka., a uz potporu Ministarstva za   

      europske integracije izdao je "Potrošački list" br 1 (prosinac 2002. - 24 stranice)  i br. 2

      (ožujak 2003. - 20 stranica).

      List je poštom dostavljen svim članovima HUZP-a, tijelima državne uprave, knjižnicama,

      domovima starijih osoba, domovima zdravlja i drugim zdravstvenim ustanovama, kao i

      trgovačkim centrima (Brodomerkur, DM, Konzum, Mercatone, Ipercoop).

 

22. Predstavnik HUZP-a sudjeluje u radnoj skupini za izradu Zakona o hrani, kao i u Bioetičkom

      povjerenstvu.

 

23. HUZP je Ministarstvu zdravstva predložio uključenje svoga predstavnika u radnu skupinu za

      za izradu Zakona o zdravstvenoj ispravnosti namirnica. No, Ministarstvo uopće nije odgovorilo  

      na niz dopisa upućenih od lipnja 2000. pa do današnjih dana.

 

 

24. Ministarstvu gospodarstva HUZP je predložio da nacrte energetskih zakona javno objavi.

      Ministarstvo je prijedlog prihvatilo i nacrte objavilo na svojoj web-stranici. Na te nacrte HUZP 

      je dao niz primjedaba koje - u pravilu - predlagatelj zakona nije prihvatio.

 

25. HUZP je dao amandmane na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom

      gospodarstvu i usmeno branio te amandmane u Ministarstvu za javne radove, obnovu i  

      graditeljstvo i na okruglom stolu u HGK..

 

26. Sanitarna inspekcija Grada Zagreba upozorena je (nažalost uzalud) na njezino neprimjereno

      radno vrijeme, jer redovito radno vrijeme inspekcije nije subotom i nedjeljom kada potrošači 

      najviše kupuju na tržnicama (postoji samo dežurni inspektor koji intervenira u slučaju opasnosti

      za zdravlje potrošača).

 

27. Promicanje HUZP-a i stvaranje podloge za zaštitu potrošača provodi se i u osobnim kontaktima

      u mjerodavnim ministarstvima, zavodima, agencijama i uredima, koji su na bilo koji način u

      funkciji zaštite potrošača. - Za svaku je državu važno da potrošači imaju djelotvoran način

      ostvarivanja prava.

 

28. U razvijenim zemljama (Zapada) i u tranzicijskim zemljama postoje najmanje dva oblika  

      zaštite: putem Ureda Vlade (najčešće pri Ministarstvu zdravstva, gospodarstva ili vanjskih 

      poslova) i putem neovisnih udruga građana koje javnim nastupima upozoravaju na probleme, 

      educiraju stanovništvo i potrošačima pružaju pravnu pomoć. Institucionalni oblik tek je 

      predviđen u donesenom Zakonu o zaštiti potrošača.

 

29. Prijedlog Zakona o zaštiti potrošača prošao je prvo čitanje u ožujku 2000. godine 

      u Hrvatskom saboru. Pritom treba istaknuti da su potporu Zakonu dali zastupnici iz svih

      stranaka (kako koalicijskih stranaka tadašnje 'šestorke' tako i oporbenih stranaka). Drugo čitanje

      nije provedeno, iako je to trebalo biti provedeno do rujna 2000. godine.

     

      Umjesto toga, Nacrt Zakona se 'dorađivao' pa je Ministarsvo gospodarstva tek 25. srpnja 2002.

      godine Prijedlog Zakona o zaštiti potrošača uputilo Vladi RH radi upućivanja Zakona u

      Hrvatski sabor i donošenja 'po hitnom postupku'.

     

      (Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih

      zajednica i njihovih država članica izrada Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti potrošača bila je

      predviđena za lipanj 2002. godine, pa je uslijedilo jednomjesečno kašnjenje). 

 

      Vlada RH je Nacrt Prijedloga Zakona ponovno poslala 'u proceduru', tako da je tek u siječnju

      2003. - nakon rasprava u odgovarajućim saborskim odborima -na plenarnoj sjednici Hrvatskog

      sabora ponovno provedeno prvo čitanje, ali ne po hitnom postupku nego po običnoj 'proceduri'.

      Konačno je Zakon izglasan i objavljen u "Narodnim novinama" broj 96 od 10. lipnja 2003, a  

      primjenjuje se od 8. rujna 2003.

 

30. U Republici Hrvatskoj još nema Ureda Vlade za zaštitu potrošača. Međutim, u listopadu

      1998. godine osnovan je Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge.  

                                                                                                 

31. Na međunarodnom planu HUZP je od 2000. godine član svjetske organizacije za zaštitu

      potrošača CONSUMERS INTERNATIONAL (CI) čije je sjedište u Londonu. 

 

 

 

 

 

 

 

32. U ožujku 2000. godine predstavnik HUZP-a je sudjelovao u radu Biotehnološkog foruma koji je

      održan u Nitri (Slovačka). U lipnju 2000. godine je u Ohridu drugi predstavnik HUZP-a

      sudjelovao u radu trodnevnog seminara  CI "Razvoj i upravljanje projektima" (o trošku CI).

      Zatim su - također  o trošku CI - održani sljedeći seminari: svibanj 2001. u Sofiji (1 predstavnik

      HUZP-a), srpanj 2001. na Cetinju (2 predstavnika), rujan 2001.u Bruxellesu 2 seminara (1

      predstavnik),  studeni 2001.u Bukureštu (1 predstavnik), veljača 2002. u Tallinnu, Estonija (2

      predstavnika), listopad 2002. u Ohridu, Makedonija, ožujak 2003. ponovno u Bukureštu

      (1 predstavnik) i rujan 2003, u Hercegnovom, Crna Gora (2 predstavnika). .

 

33. Predsjednica HUZP-a je u studenom 2000. godine o trošku CI sudjelovala na svjetskom

      kongresu CI u Durbanu, Južnoafrička Republika.

      Poziv za sudjelovanje na ovogodišnjem kongresu CI u Lisabonu nije prihvaćen jer HUZP nema

      financijskih sredstava za putne troškove i boravak, a CI za ovogodišnji kongres ne financira

      sudjelovanje predstavnika potrošačkih udruga.

 

34. HUZP je u rujnu 2000. godine u suradnji i uz financiranje CI u Zagrebu organizirao

      četverodnevni regionalni seminar "Tehnika istraživanja i politika za potrošače.. Pritom je CI

      prihvatio projekt HUZP-a "Istraživanje i obavijesti o opasnostima hrane". Prvi dio tog

      projekta je uspješno okončan, pa je CI prihvatio da HUZP provodi i drugi (dugotrajniji) dio na

      istu tematiku.

 

35. Predstavnik HUZP-a je u lipnju 2001. godine sudjelovao u radu seminara Ministarstva zaštite

      okoliša i prostornog uređenja u Vodicama.

 

36. Predstavnik HUZP-a je u listopadu 2001. godine sudjelovao u radionici Pravnog ekološkog

      centra IUCN u Bonnu (Njemačka) na izradi vodiča o protokolu biološke (životne) sigurnosti.

 

37. U studenom 2001. godine dva predstavnika HUZP-a sudjelovala su na seminaru o genetički

      preinačenoj hrani (GMO) koji je održan u Hrvatskom liječničkom zboru u Zagrebu.

 

38. U travnju 2002. godine predsjednica i jedan predstavnik HUZP-a sudjelovali su u radu

      trodnevnog seminara u Budimpešti na temu Sigurnost potrošača u elektroničkoj trgovini.

      Taj su seminar organizirali i sve troškove (pa i sudionika) zajednički financirali Vlada Mađarske

      i Povjerenstvo SAD za trgovinu (FTC). 

 

39. U rujnu 2002. godine HUZP je sudjelovao u anketi o regulatorima za telekomunikacije koju je

      organizirala Udruga za zaštitu potrošača Perua.

 

40. U listopadu 2002. godine predsjednica i jedan predstavnik sudjelovali su u jednodnevnoj

      raspravi "Prilagodbe politikama unutarnjeg tržišta Europske unije".

 

41. U studenom 2002. godine predsjednica i jedan predstavnik HUZP-a sudjelovali su u radu

      novoga trodnevnog seminara koji je održan u Ljubljani na temu Razvoj institucionalnih

      mehanizama za zaštitu potrošača.

      Taj su seminar organizirali Slovenski (državni) ured za zaštitu potrošača i Povjerenstvo SAD

      za trgovinu (FTC).

 

42. U studenom 2002. godine zajednički stručnjak za telekomnunikacije HUZP-a i HRID-a

      aktivno je sudjelovao u panel raspravi na simpoziju "Budućnost komunikacija" u Zagrebu.

 

43. U ožujku 2003. dva predstavnika HUZP-a sudjelovala su na Okruglom stolu INFOFORUM

      u Zagrebu u svezi s izmjenama Zakona o matičnom broju i Zakona o osobnoj iskaznici, tj.

      pretvaranja JMBG u tajni podatak.

 

44. Od Ureda Vlade RH za udruge HUZP je 1999. godine dobio jednokratnu pomoć od 10 000

       kuna, dok je u 2000. godini prihvaćen projekt HUZP-a za osnivanje dviju podružnica

       (Osijek i Split). Međutim, umjesto 680 000 kuna odobreno je samo 50 000. Stoga se prišlo

       tiskanju letaka umjesto osnivanju podružnica (jer su financijska sredstva bila nedostatna).

       Slična situacija se desila i s istovjetnim projektom u 2001. godini, pa je HUZP-u odobren iznos

       od 48 000 kuna, kao i u 2002. godini (HUZP-u je odobren iznos od samo 19 000 kuna).

 

       Drugi projekt HUZP-a "Osnivanje Nacionalnog ureda za prigovore potrošača pri HUZP-u"

       Ured za udruge, odnosno Ured za ljudska prava, nije prihvaćen.

 

45. U 2002. godini HUZP je od Hrvatske lutrije dobio donaciju od 3 000 kuna za "lakše

      preživljavanje".

 

46. Tijekom studenoga 2000. godine HUZP je dobio suglasnost HT-a za priključenje na Internet

      pa je napravljena pokusna web-stranica (www.huzp.hr). Namjeravanu stalnu web-stranicu

      HUZP je ostvario vlastitim snagama, a uz savjete HThineta.

 

47. Postupno se u uredskim prostorijama HUZP-a u bazu podataka u elektroničko računalo unose

      razni podaci. Računalo je nabavljeno u okviru i uz financiranje projekta CI.

 

48. HUZP stalno ima velik broj otvorenih predmeta (dopisivanja), od kojih najveći broj s tijelima

      državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave koji uglavnom ne odgovaraju na

      dopise i požurnice. To se naročito odnosi na Hrvatski sabor, Vladu RH i razna ministarstva.

 

49. Od svih otvorenih predmeta s potrošačima-fizičkim osobama, osim problema s računima

      telefona i s cijenom električne energije, tu su još komunalne usluge, automobilski servisi,,

      ugostiteljstvo, problemi s (ne)zamjenom proizvoda loše kakvoće (obuća, namještaj, tehnički

      proizvodi) i kašnjenje odnosno neisporuka naručenih i plaćenih proizvoda (namještaj).

 

50. HUZP ima određen broj otvorenih predmeta s tvrtkama, a najviše s monopolističkim

      tvrtkama (HEP, HT i komunalna poduzeća za vodoopskrbu i odvodnju) te s tijelima državne

      uprave i s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

 

AM - 2003-09-22